
Šta je novo u Nacrtu Zakona o putevima

Nacrt Zakona o putevima predstavljen je javnosti tokom javnih konsultacija u periodu od 8. do 30 oktobra 2024. godine. Iako ovaj akt nije planiran Planom Vlade za 2024. godinu, njegovo usvajanje se predlaže po hitnom postupku zbog preciznog definisanja obaveza upravljača javnih puteva i delatnosti koje se odnose na oblast puteva, poveravanje javnih ovlašćenja u oblasti puteva, definisanje nadležnosti za izgradnju državnih puteva, u cilju efikasnijeg vršenja delatnosti u ovoj oblasti.
Stupanjem na snagu ovog Zakona prestaje da važi Zakon o putevima („Sl. glasnik RS“, br. 41/2018, 95/2018 – dr. zakon i 92/2023 – dr. zakon), kao i svi podzakonski akti u suprotnosti sa novim Zakonom, s tim da do donošenja podzakonskih akata na osnovu novog Zakona primenjuju se podzakonskih akti doneti po prethodnom zakonu ukoliko nisu u koliziji sa novim zakonskih rešenjima.
Jedna o ključnih novina je da jedinice lokalne samouprave imaju obavezu da u roku od šest mesci od stupanja na snagu Zakona dostave Ministarstvu građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture, grafički prikaz mreža opštinskih puteva, ulica i nekategorisanih puteva kojima upravljaju. Takođe, po zahtevu upravljača puta, nadležna služba za katastar nepokretnosti dužna je da upiše u katastar put na kome se obavlja saobraćaj, a koji je izgrađen do dana stupanja na snagu ovog Zakona i to kao javnu svojinu Republike Srbije, autonomne pokrajne ili lokalne samouprave. Još novih obaveza na strani lokalnih samouprava je da donesu odluku o utvrđivanju nekategorisanih puteva, kao i da u roku od 5 godina izgrade trotoare, biciklističke i pešačke staze uz državni put koji prolazi kroz naselje.
U ciju podrške adaptaciji postojeće putne mreže osniva se budžetski fond za finansiranje i sufinansiranje razvoja putne infrastrukture jedinica lokalne samouprave. Predviđene su mere i postupci za zaštitu puteva kao javnih dobara u opštoj upotrebi. Predviđena je zabrana izgradnje u zaštitnom pojasu, širina zaštitnog pojasa, minimala granica eksproprijacije od granice putnog zemljišta i pojas kontrolisane izgradnje.
Uvedena je obaveza pravnog i fizičkog lica čija privredna delatnost podrazumeva prekomerno korišćenje puta da snosi troškove otklanjanja oštećenja koja prouzrokuju na javnom putu, kao i stvari i materije koje se nađu na javnom putu.
Predviđena je lista obaveza koje javni put mora da ispuni sa aspekta bezbednosti.
Od 82-85. člana nalaze odredbe u vezi sa postupkom eksproprijacije za potrebe izgradnje, održavanja ili rekonstrukcije državnih puteva. Održiva rešenja u predloženim zakonskim odredbama nalaze se u propisivanju obaveze da prilikom rekonstrukcije ili rehabilitacije puta se iskoristi bar 30% postojećeg struganog asfalta. Takođe jako važna novina je da je uveden pravni osnov za donošenje podzakonskog akata za projektovanje saobraćajnih površina za biciklištičke staze. Zabranjeno je ukrštanje državnog puta prvog reda sa železničkom prugom u nivou radi zaštite beubednosti saobraćaja.
Nova zakonska rešenja precizinije definišu upravljanje gradskim i opštinskim putevima i održavanje određenih elemenata koji stoje na državnom putu koji prolazi kroz naseljeno mesto, a preciziraju se odredbe za prolaženje državnog puta kroz naseljeno mesto uz obavezu izrade odgovarajućih Projekata. Daje se ovlašćenje za donošenje podzakonskih akata koji će omogućiti tzv. inteligente transportne sisteme, način projektovanja biciklističkih staza, sadržinu i kapacitete pratećih sadržaja na državnim putevima, način merenja osovinskog opterećenja vozila i ukupne mase vozila.